Zašto nam je potrebna PR evolucija?

Jednog četvrtka sredinom septembra (kada se objavljuju i nedeljnici) probao sam da u dnevnoj i nedeljnoj štampi, na portalima i u mesečnim izdanjima prebrojim koliko je bilo sadržaja koje su plasirale korporacije. Svega – i PR tekstova i saopštenja i intervjua i reportaža i „skrivenih“ sadržaja za koje se kompanije trude da ne izgledaju kao PR… Kada sam prešao brojku od 50 objava, odustao sam od daljeg brojanja.

Zašto to pišem? Zato što je zanimljivo videti kako se u tom okeanu informacija ne samo izdvojiti, već i imati objavu koja je – smislena, korisna, drugačija, jednom rečju – odgovarajuća i primerena. I još važnije – na koji način, među svim tim objavama, najefikasnije, kao PR, dati doprinos razvoju biznisa.

Rešenje za to postoji, a sadržano je u pridevu – strateški. Prvo je da PR mora biti strateški partner biznisu u svakoj kompaniji. A drugo je strateško planiranje, koje će se izboriti sa šumom informacija i što je važnije, sa planovima koje moramo biti spremni da menjamo i prilagođavamo kada god bude potrebno. Zapravo, to je priča o neophodnoj PR evoluciji ili tranziciji kroz koju će proći i kroz koju već prolaze eksterne komunikacije. Ta evolucija sadrži nekoliko segmenata i svi su oni važni kako bi PR mogao da u potpunosti ispuni svoju misiju i bude uspešan u današnjem okolnostima. Idemo redom.

Najpre, PR danas mora da bude ravnopravan segment u kompanijama, koji ne nudi prostu podršku već je partner biznisu, prisutan je tamo gde se donose odluke, na vreme zna o predstojećim projektima, učestvuje u „pripremi terena“, sam kreira kampanje nevezano za trenutno aktuelne biznis momente. Gledajući u buduće trendove, ali i aktuelne značajne društvene teme, uspešan PR danas mora smišljeno da pozicionira teme iz svoje kompanije u takav širi kontekst.

Sledeći segmenti su digitalizacija i razvoj sopstvenih kanala komunikacije. Tu ne mislim samo na nastupe kompanija na društvenim mrežama, o čemu se zaista mnogo piše i priča. Tu mislim i na kreiranje sopstvenih platformi gde će se drugačijim jezikom i stilom, i kroz teme koje neće biti isključivo korporativne raditi na dobrom imidžu kompanije.

Takođe, tu je i edukacija. PR mora da nastoji da novinare što bolje upozna sa širom tematikom industrije u kojoj kompanija posluje, a ne samo da ih obaveštava o svojim aktivnostima. Tako se podiže nivo informisanja o određenoj industriji, radi se na podizanju kvaliteta medijskog sadržaja i daje doprinos kvalitetnijem izveštavanju o samoj kompaniji.

Što se tiče samog NIS-a, eksterne komunikacije nastoje da kroz strateški planiranu komunikaciju podrže kompaniju u dostizanju svojih ciljeva. Istovremeno, jačanje imidža i reputacije se podrazumevaju, kao i promocija aktivnosti i rezultata NIS-a, kako u biznisu, tako i u oblasti društvene odgovornosti. I to ne samo u Srbiji, već i na drugim tržištima Balkanskog regiona u kojima poslujemo. Zajedno sa partnerima smo organizovali nekoliko radionica i edukacija za medije, radili na korenitoj izmeni stila pisanja i uvođenju novih formata sadržaja. Eksterne komunikacije NIS-a su, takođe, u godinama za nama prošle procese transformacije i modernizacije koje smo naveli u prethodnim pasusima, ali naša evolucija i tranzicija daleko su od završenih. Pred nama je dalje unapređenje digitalnog prisustva, pravljenje pionirskih koraka na pojedinim društvenim mrežama na kojima i dalje nema mnogo kompanija, a svakako gotovo i da nema kompanija iz oblasti energetike. Takođe, pred nama je i nastavak inoviranja rada sa tradicionalnim medijima. Iako ih mnogi prerano otpisuju u korist društvenih mreža, i te kako je moguće biti inovativniji i interesantniji kako u izboru, tako i u oblikovanju tema i sadržaja za tradicionalne medije, u osmišljavanju specijalnih projekata i partnerstava.

I na kraju, sasvim konkretno – na svakom PR profesionalcu u kompaniji je da sa menadžmentom radi i na razumevanju samog svog posla i na postavljanju realnih očekivanja. PR nije cenzor. PR nije mađioničar. Ali, PR ima magiju i treba je na pravi način koristiti.

Za Mark Club tekst napisao:
Stefan Despotović, Direktor Centra za odnose sa javnošću, NIS